Bazen u ljeto 1934. godine

Prvi počeci plivačkog sporta zabilježeni su 1887. godine u Somboru, gdje je i održano prvo natjecanje u kanalu na daljinu od 3 km. Plivanje, kao šport, moglo se razvijati samo uz vodene površine.
Kako Bjelovar nije imao mogućnosti razvijati plivački šport, jer u blizini grada nije bilo većih vodenih površina (rijeka ili jezera),na kojima bi se građani kupali ili bavili plivanjem, grad je bio prisiljen graditi kupališta. Bjelovarske rijeke potoci Belovacka i Plavnička im nisu bile pogodne za razvoj plivačkog športa iako je na Plavničkoj vojska za svoje potrebe izgradila kupalište ( Schwimmschule),a od 1911. godine i na Belovackoj kod Donjeg luga(Fickov mlin). Bjelovarčani su smatrali, da je kupalište svima potrebno. Želje Bjelovarčana ostvario je gradski fizik dr. Herman Fizscer, izgradivši o svom trošku u blizini željezničke ložionice, kupalište 30 metara dugo i 12 metara široko, dubine od 0,75 do 1,80 metara.Kupalište je svečano otvoreno 21. lipnja 1914. godine,uz prisutnost velikog broja građana. Na otvorenju kupališta koncentrirala je glazba 97. pješačke pukovnije. Da bi građane imao tko učiti plivanju, kupalište je imalo i svog učitelja plivanja.Kako u arteškom bunaru nije bilo dovoljno vode,kupalište je ubrzo zatvoreno. Bjelovarčani su ostali bez mogućnosti kupanja u ljetnim mjesecima. Radnici željezničke ložione, 1930. godine, ponovo su osposobili kupalište i napunili vodom, ali kako je dotok svježe vode iz arteškog bunara i sada bio neznatan, nije bilo moguće održavati čistoću vode pa je isto zatvoreno. Bjelovarčani se nisu pomirili s činjenicom da se nemaju gdje kupati u ljetnim mjesecima pa su pokušali izgraditi bazen na gradskom pašnjaku između vojne bolnice ( današnja Elektra) i Laušove ciglane u Ivanovčanima (dva arteška bunara u kojima nema dovoljno vode), a zatim na Bjelovackoj.U Kapeli, selu nedaleko Bjelovara izgrađeno je malo kupališno lječilište zvano „Žveplenjak“, kojega su izgradila braća Adolf i Florijan Vibiral, po nacrtima zagrebačkog arhitekta Franje Pluhovskog.Kupalište je svečano otvoreno uz glazbu Glazbenog društva Bjelovar, 21.lipnja 1932. godine.
Građani Bjelovara su prije izgradnje kupališta za kupanje u ljetnim mjesecima koristili blagodati bjelovarskih rijeka potoka.Na fotografiji iz 1931.godine Bjelovarčani se kupaju na Bjelovackoj. Na poleđini je napisano:Na Bjelovarskoj U Mlinovcu Dragutin u 10 god 1931.
Nekoliko mjeseci ranije, ponovo je u Bjelovaru pokrenuto pitanje izgradnje gradskog kupališta. Akciju je pokrenuo dr.Dražen Kvaternik, kada je 21. ožujka 1932. godine,na inicijativu uglednih građana u gradskoj vijećnici, osnovano kupališno društvo. Tom prilikom izabran je i inicijativni odbor za izgradnju kupališta, na čelu sa gradonačelnikom dr. Draženom Kvaternikom. Odmah se prišlo realizaciji izgradnje kupališta- bazena na današnjem prostoru, prema nacrtima inžinjera Medura i Špilera. Zemljište na kojem se je trebao izgraditi bazen bilo je u vlasništvu svratištara Rudolfa Berkofera.Izvidom na licu mjesta, gradski vijećnici su se složili, da se otkupi zemljište od Rudolfa Berkofera s pravom služnosti prilaza bazenu sa sadašnjeg trga Stjepana Radića,kroz dvorište između restauracije i obiteljske kuće. Radovi su počeli odmah, radilo se danonoćno i izgradnja bazena završena je iste godine.Svečano otvorenje kupališta „ Draženovac“ uslijedilo je 4. rujna 1932. godine, u 11 sati sa posvetom kupališta.Na otvorenju kupališta koje je dobilo naziv po gradonačelniku, bili su prisutni i predstavnici Jugoslavenskog plivačkog saveza.
Tom prilikom uslijedile su demonstracije leđnog i prsnog plivanja, skakanja s trambulina i vaterpolo utakmica.Kako u Bjelovaru nije bilo plivačke aktivnosti, gosti plivači bilisu iz Concordije i HAŠK-a iz Zagreba,Građanskog iz Karlovca te domaćini iz BGŠK-e.
Gradski vijećnici 1932.godine s pravom su odlućili,da je građanstvu potreban bazen.Fotografije toga vremena dokazuju, da su na bazen dolazile obitelji s djecom ali i obitelji družeči se uz kupanje.
Mladi Bjelovarčani pokazivali su interes za plivačke aktivnosti,što im je i omogućenoosnivanjem plivačkog kluba, 15. kolovoza 1934. godine. Osnovan je Bjelovarski plivački klub pod imenom-nazivom „ BPK“. Sa ponosom se mora istaći, da je malo plivačkih i vaterpolo klubova , koji su osnovani prije 75 godina. Prilikom proslave dvogodišnjice od otvaranja bazena, BPK je organizirao plivačko i vaterpolo natjecanje, skokove u vodu, ronjenje, te veslanje u koritima. Natjecanja je vodio učitelj plivanja Rudolf Gospodarić.

Kupanje na bjelovackoj