REFORMA LOKALNE UPRAVE Vlada kroji novu regionalnu kartu Hrvatske u kojoj neće biti županija
U rukama županijske vlasti, kakva god predznaka bila, stoji tvrdi orah u obrani vlastita statusa, ali i Bjelovara kao sjedišta svih dosadašnjih lokalnih tvorevina

Stanko Grčić, tajnik Skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije u svom prigodnom govoru na svečanoj sjednici u povodu Dana županije, podsjetio je na jednu od najvažnijih zadaća sadašnje i buduće vlasti, o kojoj će ovisiti budućnost i opstojnost BBŽ u predstojećoj reformi lokalne uprave.
Grčić je naime uvjeren kako trenutačno zatišje na tu temu nikako ne znači i zadržavanje sadašnjeg stanja, štoviše, prekrajanje i novu regionalnu kartu Hrvatske, ova će vlast staviti na dnevni red već iduće godine. Ako ni zbog čega, onda zbog Europske unije čiji se kristalno jasni kriteriji baziraju na pretpostavci da regija mora imati najmanje milijun stanovnika.
Stoga u rukama županijske vlasti, kakva god predznaka bila, stoji tvrdi orah u obrani vlastita statusa, ali i Bjelovara kao sjedišta svih dosadašnjih lokalnih tvorevina.

Umjesto županija, pet regija

U hrvatskom slučaju, reforma bi se zasnivala na ustrojavanje pet regija – Slavonija, Sjeverozapadna Hrvatska, Istra-Primorje - Gorski kotar - Lika, Dalmacija, te Zagrebačka regija
Prošla je vlast još prije dvije godine raspolagala studijom koja predviđa promjenu načina financiranja koja će omogućiti jedinicama stabilne prihode te reorganizaciju lokalnih jedinica sa smanjenjem njihova broja. Teritorijalni preustroj proveo bi se na osnovi tri kriterija: broja stanovništva, proračunskog kapaciteta, te specifičnih povijesnih, kulturnih i drugih kriterija.
Međutim, iako je Vlada ljetos imenovala radnu skupinu za decentralizaciju i teritorijalni preustroj koja je na temelju studije trebala osmisliti reformu lokalne samouprave, nije se maknulo s mrtve točke.

Polazišta reforme

U predizbornoj kampanji pak, sve su stranke zagovarale jaču decentralizaciju, no samo je HSLS izrijekom stao na stranu ukidanja županija.
Aktualna vlast ocjenjuje da je postojeća razina centralizacije u Hrvatskoj neodrživa jer vodi daljnjem rastu disproporcija i slabljenju ukupne gospodarske moći zemlje, te stoga planira povećati ovlasti jedinica lokalne i regionalne samouprave i nastaviti fiskalnu decentralizaciju.
Cilj je sustići razvijene zemlje Europske unije koje 20 do 25 posto javnih financija raspodjeljuju regionalnim i lokalnim zajednicama (u Hrvatskoj je taj udio oko 10 posto). Financijski kapacitet lokalnih jedinica pojačao bi se prepuštanjem lokalnim proračunima većeg dijela poreza na dobit.

M. Rosić-Zrinski
mirjana@bjelovarac.hr

Opširnije pročitajte u tiskanom izdanju Bjelovarca