SLUČAJ  Vijeće za prevenciju o deportiranim Romima iz EU

Kada je prije par mjeseci Bjelovarac ukazao na povećani broj novodoseljenih Roma u Bjelovar, koji su deportirani tada iz Italije, bjelovarska policija je rekla da o tome nema saznanja, a niti problema. Naime, bilo je jasno vidljivo da se ne radi o malodobnoj djeci i starcima, već o, kako bio to domicilno stanovništvo reklo, radno sposobnim ljudima.
No, očito da je Bjelovarac bio u pravu, jer ne prođe mnogo vremena a prva točka dnevnog reda gradskog Vijeća za prevenciju bili su upravo deportirani Romi i problemi vezani uz njih, koje bilježi i policija.Bjelovarska dogradonačelnica Đurđica Ištef - Benšić, kao predsjednica Vijeća, objasnila je da su se problemi počeli pojavljivati nakon što su Rome protjerali iz zemalja Europske unije, a poveći broj njih utočište je pronašlo u Bjelovaru.
Odgovornost roditelja
U akcijskom planu, u medijima poznatijem kao „Desetljeće za Rome“, pokrenute su mnoge stvari kako bi Romi riješili svoje probleme nepoznavanja hrvatskog jezika, uklopili se u novu sredinu i postali ravnopravni članovi hrvatskoga društva.
Ipak, napore čelnika i institucija, često puta onemogućavaju sami Romi, a o konkretnim problemima govorio je načelnik bjelovarske Policijske postaje.
- S područja naselja Sjever imali smo nekoliko dojava, a najviše onih vezanih uz nasilje među mladima. Zabilježili smo i slučajeve sukoba između romske i neromske djece, te smo stoga pojačali nazočnost policijskih službenika u tom dijelu grada. Naravno, ne osuđujemo djecu, ali tražimo odgovornost roditelja – rekao je Žarko Čanađija. Dodao je da su, primjerice, u ophodnji na jednoj adresi zatekli 17-ero romske djece koju je čuvala najstarija, 17-godišnjakinja. Nikoga od roditelja nije bilo, a često se događa da ta djeca besciljno, bez nadzora lutaju gradom. Vrlo često su pod nadzorom bake i djeda, a kako su prešli granicu i na koji način stigli u Hrvatsku često puta ostaje nerazjašnjeno.
Doseljenjem takozvanih "novih" Roma, koji gotovo uopće ne govore hrvatski jezik, sve više posla imaju i institucije, koje obilaze tražeći osiguranje socijalnih, zdravstvenih i ostalih prava.
Prijava boravišta?
Da cijela problematika nije lako rješiva pojasnio je i ravnatelj bjelovarske Četvrte osnovne škole, pojasnivši kako imaju 21-og romskog učenika, ali se nitko od njih ne izjašnjava kao Rom.
- U podacima koje smo poslali Ministarstvu napisali smo da nemamo niti jednog Roma. Zašto? Zato jer se svi izjašnjavaju kao Hrvati. Ministarstvu smo podnijeli zahtjev i za romskog pomagača, no odgovor još nije stigao – pojasnio je ravnatelj Milijan Bojanović.
Očito je to i najveći problem jer u Bjelovaru se samo 64 osobe izjašnjavaju kao Romi, a razne vrste pomoći s osnova te etničke pripadnosti prima njih 300-njak.
Koliko se brojkom novopridošlih Roma uredno prijavilo u policiji, nije rečeno, kao ni što se poduzima sa zakonom obveznim reguliranjem boravišta, ili prebivališta. Stoga zaključak Vijeća za prevenciju da je nužno potreban koordinator između svih institucija i romske zajednice,čini se nepotrebnim troškom. Tim više jer je Bjelovar sjedište čak desetak romskih udruga, koje bi se nužno trebale uključiti i pokušati utjecati na "svoje" ljude i pomoći im.

Stojimo na raspolaganju Mi kao romska udruga stojimo na raspolaganju svim institucijama i svim mjerodavnim osobama. Mislim da moramo shvatiti da nitko od nas sam ne može riješiti problem, već da moramo raditi zajednički – pozvala je na suradnju Slađana Đurđević svih 20-tak sudionika Vijeća za prevenciju. Dodala je da je dobro da se o problemu počelo govoriti i naglasila da je nužno više raditi na osvještavanju i Roma i njihovom izjašnjavanju.

A. Pintarić/I. Štedul