PROCJENA UGROŽENOSTI Radistezist Darko Maltar tvrdi kako unatoč dosadašnjim katastrofalnim potresima Bjelovarčani mog mirno spavati
Na širem području Bjelovara, davne 1937. posljednji je put zabilježeno jako podrhtavanje tla u Kapeli, kada se pokrenulo čitavo jedno brdo

Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se na popisu područja iz devet hrvatskih županija kojima prijete pustošni, točnije potresi devetog stupnja. U tim dijelovima živi 21 posto stanovništva Hrvatske, što je 940 tisuća ljudi. Takvi potresi prijete i dijelovima Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke, Dubrovačko-neretvanske, Brodsko-posavske, te Požeško-slavonske županije.

Razina ugroženosti

Procjena je to 7. svibnja usvojenog opsežnog dokumenta Vlade RH o ugroženosti Hrvatske od katastrofa i nesreća po kojoj, dijelovima zemlje prijete potresi, poplave, onečišćenje voda, eksplozije opasnih tvari, a njezini stanovnici trenutačno najmanje moraju strahovati od konvencionalne ratne opasnosti. Kod potresa devetog stupnja može se očekivati oštećenje 75 posto zgrada,rušenje mostova, savijanje željezničkih pruga, stvaranje pukotina u tlu i klizanje terena.
Upravo na potonje, upozorava i inženjer strojarstva Darko Maltar koji se već godinama intenzivno bavi radiestezijom, te je svojim instrumentima pročešljao svaki kutak bjelovarskog područja. On kaže kako je tlo u ovome kraju gusto premreženo pukotinama, ali i podzemnim vodama što može izazvati geološke lomove.To za posljedicu može imati pomicanje tla i jake odrone. Upravo to, dogodilo se za potresa u Kapeli, zabilježenog davne 1937. godine koji je pokrenuo čitavo jedno brdo, pa se kaže Maltar, i danas na tome mjestu nalazi sasvim neprirodna, okomita strmina. No zanimljivo je kako unatoč visokoj razini ugroženosti, u samome gradu Bjelovaru, niti u jednom arhivskom dokumentu potres nije zabilježen.

Nema razloga za strah

No unatoč svrstavanja županije na popis rizičnog područja za potrese najjačeg stupnja, D. Maltar kaže kako njegove spoznaje nisu toliko katastrofične. Više je kaže vjerojatno, da se u samome Bjelovaru dogode lakši potresi i to više kao posljedica udaljenijih žarišta, primjerice Medvednici i šireg zagrebačkog područja.

Prevencija mogućih posljedica

Kad bi pustošni potres zahvatio samo jednu od lociranih županija, bilo bi ugroženo više od 40 tisuća ljudi, a određeni postotak bi, u Vladi ne procjenjuju koliki, smrtno stradao. Stoga se u preventivu uključuju i Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a prvi su potezi izrade karata potresnih opasnosti za pojedino područje, kako bi se znalo gdje u gradnji objekata treba primjenjivati konstrukcije otpornije na potrese.

Mirjana Rosić Zrinski