SUMRAK Početkom 90-tih godina bjelovarsko gospodarstvo pretpjelo šok od kojeg se još nije oporavilo
Nakon stečajnog vala i pretvorbe radna mjesta zadržana samo u Koestlinu, Česmi, Primi, TAD-u i još nekim manjim tvrtkama

Premda ni prije pokretanja vala stečajeva koji su početkom 90-tih godina opustošili bjelovarsko i županijsko gospodarstvo nisu bilježene visoke stope zaposlenosti, tek je detaljnija analiza pokazala pogubne učinke više od 50 otvorenih stečajnih postupaka. Tako je prema sindikalnim podacima na prijašnjih 5.500 radnih mjesta nakon pokrenutih stečajeva ostalo raditi oko 2500 radnika pri čemu po katastrofalnim stečajnim posljedicama odskače Bjelovar u kojemu je otkaze dobilo čak 1400 radnika. Ta brojka ne treba čuditi zna li se da su u samo tri pretvorbene godine nestale najjače tvrtke.

Sveopća rasprodaja

Podsjećamo kako je prije sveopće rasprodaje u Bjelovaru uspješno poslovalo 13 tvrtki od koji su neke poput Česme, Tome Vinkovića, TAD-a, Tehnike ili pak Tehnogradnje izgradile solidnu reputaciju ne samo na tržištima bivše države, već i razgranatim izvoznim poslovima. Tako je primjerice Tomo Vinković svojim traktorima postao jednim od bjelovarskih zaštitnih znakova, TAD je dijelovima opskrbljivao niz automobilskih industrija, dok su prikolice koje su pristizale iz Tehnike bile i te kako traženom robom. Dodaju li se tome DI Česma i Koestlin koji su već krajem 70-tih godina postali jednim od važnih oslonaca bjelovarskog gospodarstva u drvoprerađivačkoj i prehrambenoj industriji a Univerzal jakom trgovačkom tvrtkom , te još niz "malih" poduzeća poput Prosvjete, Centrala, Bjelovarskog vrta ili pak Fenora dobiva se prilično jasna slika tadašnje snage domaćih poduzeća. Pri tome rad u tri smjene za većinu od njih bio je odrazom dobrog tržišnog poslovanja, a ne pukog popunjavanja radnog vremena kako bi se zaradile plaće. Premda su neki skloni tvrdnji a kako je dobar dio tih tvrtki ipak samo životario zahvaljujući povoljnim kreditima i državnim subvencijama, ali i dalje ostaje otvorenima pitanjem zašto je prihvaćajući i tu činjenicu ulaskom raznoraznih "menadžera" ili novopečenih ulagača većina bjelovarskih tvrtki ubrzo bankrotirala.

Izgubljeni u pretvorbi

Je li za to kriva ondašnja lokalna politika koja je u silnoj želji za razbaštinjenjem državnog vlasništva pogubila kriterije u rasprodaji ili je pak riječ o sustavnom obračunu sa "socijalističkim tekovinama" među domaćim gospodarstvenicima još uvijek nema slaganja.Dok jedni tvrde kako je riječ o "procesu" drugi, poput Stjepana Hittnera koji je nakon kupovine TAD-a povećao broj zaposlenih tvrde drugačije.
- Svi koji su kupili tvrtke kako bi nastavili proizvodnju mogli su to i ostvariti. Samo, problem nekih naših pretvorbi je u tome što su neki došli bez takvih ambicija i zbog je naše gospodarstvo pretrpjelo velike gubitke - tvrdi Hittner.
Gledajući iz današnje perspektive slika nije nimalo povoljnija. Za proteklih 20 godina stečajevi su "progutali" još desetke tvrtki,a jednim svijetlim primjerom izdvaja se Koestlin koji je nakon zavrzlama s Privatizacijskim investicijskim fondovima i mogućeg stečaja našao novog vlasnika u tvrtki Mepas nakon čega je postao perjanicom poharanog gradskog gospodarstva. Istina, Česma, Iverica i Ljevaonica su zadržale dio radnika kao i Prima, ali i taj podatak ne ulijeva dovoljno nade da je bjelovarsko gospodarstvo na putu kakvog-takvog oporavka, pogotovu pod sadašnjom recesijskom stegom. Stoga se ne bez razloga mnogi pitaju zašto su 90-te bez većih gospodarskih potresa protekle relativno mirno primjerice u Koprivnici.Naši bi susjedi vjerojatno odgovorili da je to zbog toga "kaj znaju čuvati svoje", dok se istodobno u Bjelovaru vjerojatno više nikada u ranim jutarnjim satima neće vidjeti kolone radnika koji hrle u nekadašnju industrijsku zonu.

Propast "malih" tvrtki Bjelovarska Prosvjeta svojedobno je bila jednim od bjelovarskih aduta u tiskarstvu. Na njenim su strojevima bili otisnuti milijuni stranica školskih knjiga,ali i popularnog štiva. Sve je to bio solidan temelj za širenje proizvodnje i kupnju novih strojeva na kredit. Posao je državnim favoriziranjem Školske knjige prepolovljen, a ono malo tiskarskih usluga su preuzeli privatnici i tržišni krah je bio neizbježan.

Bjelovarska tehnogradnja nekad je bila sinonimom jake građevinske tvrtke i izvan županijskih granica

S proizvodnih traka Tehnike nakada su silazile tražene autoprikolice, servisirala i kupovala nova vozila

Dukat za Sirelu Jedan od tipičnih pretvorbenih primjera je Sirela koja je od nekadašnjeg laktofriza prerasla u jednu od najmoćnijih prehrambenih industrija bivše države. Još i danas ne blijede priče o otkupljivanju dionica kooperanata kojima su u dvorišta ulazili ljudi s torbama punih novca i "keširali" odustajanje od udjela.Tko je sve imao umočene prste u ove rabote može se samo nagađati,ali ostaje činjenicoma kakako je ova velika tvrtka "pala šutke".

Č. Rosić
ros@bjelovarac.hr