Odluka Ustavni sud zaustavio primjenu novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu
Do konačne odluke seljaci će privatnim zemljištem raspolagati sukladno općim propisima o raspolaganju nekretnina, bez nadzora i određivanja cijena od strane države

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, po kojemu država može neobrađeno zemljište privremeno oduzeti vlasniku i dati ga u najam, neće se primjenjivati dok se ne provede postupak ocjene njegove ustavnosti, jednoglasno je odlučio Ustavni sud. Tom je odlukom privremeno "blokirana" Agencija za poljoprivredno zemljište koja je s radom trebala početi 1. srpnja, a to je zapravo već druga odgoda početka rada te Agencije, putem koje bi se trebalo prodavati svo poljoprivredno zemljište, a imala bi i pravo prvokupa privatnog zemljišta. Lokalna bi vlast u ime Agencije neobrađeno privatno zemljište bez pristanka vlasnika mogla davati u zakup.

Nema jamstava

Upravo se tim odredbama protivi niz poljoprivrednika i udruga. No predsjednik udruge Nezavisni hrvatski seljaci Mato Mlinarić kaže kako nema nikakvih jamstava da bi hektar zemljišta na otvorenom tržištu, bez nadzora države, vrijedio više. Na to upozorava trenutačno stanje u zemljama koje su posljednje ušle u Europsku Uniju.
- U Bugarskoj i Rumunjskoj, stranci su pokupovali osamdestak posto zemljišta, i to po visokim cijenama, do desetak tisuća eura za hektar. Sad ga pokušavaju prodati natrag za samo tisuću eura po hektaru, ali nema interesa. Tamošnjim se seljacima više ne isplati baviti poljoprivredom i silni hektari leže zapušteni i u korovu. Bojim se da takav scenarij čeka i Hrvatsku za nekoliko godina - upozorava Mlinarić.

Seljačka logika

S druge strane logika dijela seljaka koji žele otvoreno nadmetanje je jasna: stranci, ili netko drugi, tko ima dovoljno novca platit će koliko god treba i priliku treba iskoristiti. No, ukoliko sve ide putem Agencije onda početnu cijenu određuje Porezna uprava i maksimalno se može izlicitirati dvostruko viša. Kako je trenutačna prosječna cijena hektara zemlje u Hrvatskoj 13 tisuća kuna, jasno je da tu ne može biti velike zarade u eurima.
Kako bilo, do konačne odluke privatnim će se zemljištem raspolagati sukladno općim propisima o raspolaganju nekretnina, znači sve po starom. A što bi bilo bolje za seljake, ostaje velika nepoznanica. Agencija je u osnovi dobro zamišljena i u krajnjoj liniji ide u korist seljacima, jer bi oni imali prednost kod kupnje zemlje kojom žele okrupniti svoja gospodarstva, a cijena ne bi letjela u nebo. No, provedba Zakona o poljoprivrednom zemljištu u praksi je katastrofalno odrađena, ali to je poznata boljka domaćih političkih elita koje prepisuju i donose tuđe zakone, bez dovoljno provjere mogu li funkcionirati u Hrvatskoj.
D.Vitanović