NA METI Među zaposlenima u Javnim radovima nema nijednog Roma
- Jesu li loša iskustva razlog što većina ustanova izbjegava zaposliti Rome i na određeno vrijeme

Među 34 sretnika koji su u Bjelovaru dobili posao u javnim radovima nema niti jednog Roma. Ako se zna da su, osim dugotrajne nezaposlenosti, prednost imali oni bez škole ili s najviše trogodišnjom srednjom stručnom spremom, čudi da nijedan bjelovarski Rom, bar na šest mjeseci nije "skinut" s popisa nezaposlenih. U bjelovarskoj Područoj službi za zapošljavanje, ističu da su kvotu zapošljavanja Roma ipak realizirali, ali s područja, Čazme, Grubišnog Polja,Daruvara i Pisanice.

Zavod ipak ispunio kvotu

- Planirano je zapošljavnje njih 15, a mi smo zaposlili dvoje više. U Bjelovaru, niti jedna ustanova nije iskazala želju za zapošljavanjem Roma - kaže pročelnica , Ruža Hrga. Time ujedno opovrgava glasine da na popisu nezaposlenih zapravo nema Roma, jer se svi izjašnjavaju kao Hrvati, Srbi, ili neke druge nacionalnosti, što nije usamljen slučaj. Primjerice u Pitomači, za koju je prva asocijacija većine građana o većinskom romskom življu, tamošnje službene statistike kažu da Pitomača ima samo četiri pripadnika te manjine.
Na području Bjelovarsko-bilogorske županije pak,prema statistikama Zavoda za zapošljavanje živi tristotinjak Roma,iako je mjerilo utvrđivanja njihova porijekla pomalo neobično. Određuje se naime prema znanju romskog jezika što im jamči i nacionalno određenje.
-Kod zapošljavanja u program Javnih radova, dodatno su svi morali i potpisati izjavu da se izjašnjavaju kao Romi,dodaje R.Hrga.

Romi postali Hrvati

Možda su prijašnja bjelovarska iskustva sa zapošljavanjem te osebujne populacije, koju ne drži mjesto, razlogom što ove godine u Javnim radovima nije zaposlen niti jedan Rom. Naime prati ih glas, da nakon što ih u Zavodu jedva uvjere da bi bilo dobro da rade, pa makar i na šest mjeseci, oni nakon par dana, ili odmah drugi dan, odu kući i više se ne pojavljuju. No, jesu li Romi žrtve predrasuda koje su stvarane stoljećima, pitanje je kojim bi se u Desetljeću za Rome, nužno trebale pozabaviti, ne samo državne institucije, već i brojne udruge Roma. Srame li se Romi svog porijekla i tisućljetne kulture i izjašnjavaju kao većinski domicilni narod, a istodobno u Bjelovaru imaju svoje udruge,nacionalno vijeće, dječji vrtić i neizostavni su dio društvenog i političkog života?
No,njihova "lakoća postojanja" zahtjeva maksimalni angažman s obje strane, kako se ne bi događalo da olako uzimaju nacionalni identitet domaćeg stanovništva, kako bi što lakše prevladali predrasude i ostvarivali prava kao i njihovi susjedi.

Lijepa Jana otkrila zabrinjavajuće podatke Apsurdni slučaj Pitomače izašao je svijetlo dana kada je prije dvije godine na tamošnjem festivalu odbijena pjesma Mladena Medaka Gage na romskom jeziku. Tadašnji selektor, ostao je šokiran da netko uopće dolazi na ideju da u Pitomači najmanje 70 posto stanovništva čine Romi.

I.Štedul
ivanka@bjelovarac.hr