Kako su bez ušteđevine ostali bračni par iz Dražice i poduzetnik iz Rovišća

Da zalihe novca nije dobro čuvati kod kuće, u čarapi ili pod jastukom, potvrđuju i dva prošlotjedna primjera naših sugrađana koji su svoju ušteđevinu čuvali na takav način, a onda bez nje i ostali.
 Iako je u današnje vrijeme teško povjerovati da netko uopće ima veću ušteđevinu, čini se da ipak nismo baš svi onoliko siromašni kako to nastojimo prikazati. Tako je prije nekoliko dana stariji, 70-godišnji bračni par Pokupac iz Dražice ostao bez 60-tak tisuća eura ušteđevine koju su godinama sakupljali mukotrpno radeći u Njemačkoj, a koju su držali sakrivenu u kući. Požar im je u tren oka odnio sav novac, a i kuća im je, ne baš do temelja, ali većim dijelom izgorjela.

Provalio u stan i iz sefa odnio veći iznos

Sreće s novcem kojega je držao u sefu svoga stana u Rovišću nije imao ni 53-godišnji B. Drvarić. Naime, u njegov je stan provaljeno, a iz sefa mu je ukraden veći novčani kunski iznos. Policija za kradljivcem još uvijek traga, a neslužbeno se doznaje kako je provalnik vješt u svom zanatu, jer je s lakoćom „savladao“ tajni zaštitni kod. Osim toga, provalnika se smatra i izričito hrabrim jer je u stan provalio tijekom dana. No, baš te karakteristike policijske bi službenike mogle odvesti do kradljivca, a postoje pretpostavke koje kažu da bi provalnik mogao biti „domaći“ čovjek, koji je znao da gospodin Drvarić veći dio dana provodi u svojoj trgovini „Nikolina“ ili na putu.

Strah od propadanja banaka

No, bilo kako bilo, možda će ovi primjeri biti pouka ostalim građanima da uvide kako držanje novca „u čarapi“ i nije najbolje rješenje. Današnje bankarske usluge nude razne mogućnosti pohrane ušteđevine, a u modernim državama, takvi se novčani iznosi, ali i nakit i ostale dragocjenosti čuvaju u iznajmljenim, sigurnim, vatrootpornim i protuprovalnim trezorima.
No, daleko smo mi od takvih navika, a među hrvatskim građanima još uvijek su prisutne sumnje u stabilnost novčarskog sustava, te strahuju da bi banke mogle propasti, a s njima i njihova životna ušteđevina. Takvih primjera bilo je ne tako davno u hrvatskoj povijesti, a sjećanja su još vrlo živa. 

Pripremila: A.Pintarić
alica@bjelovarac.hr