Bjelovarsko - bilogorski seljaci još uvijek ne shvaćaju ozbiljno Nitratnu direktivu Europske Unije

Jedino koji su ušli u kredite HBOR-a paze na zbrinjavanje gnojnice jer to traži projekt, ostali rade po svom jer još nema zakonskih sankcija

Približivanjem Hrvatske Europskoj Uniji i poljoprivrednci dobivaju sve više obveza o kojima do sada nisu previše razmišljali. Jedna od njih Nitratna direktiva, propis Europske unije koji se odnosi na zaštitu voda od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednih izvora, a cilj joj je spriječiti nekontrolirano unošenje mineralnih i organskih gnojiva. Do toga je došlo zbog intenzivne proizvodnje, posebice u razvijenim zapadnim zemljama, gdje se na relativno malim površinama koncentrira vellkim broj stoke. Nitratne direktive će se morati pridržavati i Hrvatska kada postane članica, s tim da će imati četverogodišnje razdoblje prilagodbe.

Pravilnik postoji

 - Iz tog je razloga 2008-e donesen pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi kojim su definirani razdoblja u kojima se smiju koristiti gnojiva, te način primjene na nagnutim terenima, sve u svrhu dobrog gospodarenja gnojivom organskog podrijetla. Prema tom pravilniku se gnojnicom i gnojavkom ne smije gnojiti od prvog prosinca do prvog ožujka, jer je u tom razdoblju zemlja ili pod snijegom ili zamrznuta i ne može primati gnojiva. U razdoblju od prvog svibnja do prvog rujna ne smije se gnojiti sataski gnojem i i gnojavkom raspršenom po površini bez unošenja tlo. To se sada radi u našim selima nakon svakog otkosa, no ulaskom u Europsku Uniju na scenu će stupiti cisterne s ubrizgivačima. U istom se periodu ne smiju upotrebljavati ni kruta stajska gnojiva, dok za ona mineralna zabrana vrijedi od studenog do veljače - kaže Josip Komljenović iz županijskog Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.

Ne mare za predavanja

 Već je održano petnaestak predavanja na tu temu, no županijski poljoprivrednici čini se još ne shvaćaju ozbiljno činjenicu da se ubuduće mora gnojiti tlo po strogo zacrtanim parametrima. Jedino koji su ušli u kredite HBOR-a paze na zbrinjavanje gnojnice, jer to projekt traži, dok drugi rade po svom jer još nema zakonskih posljedica. Sankcije će vas stići ako gnoj izlijete u putne jarke ili po cesti, ali ako ga razbacate po oranici, ili livadi bez obzira na doba godine, vjerojatno se neće dogoditi ništa. No i toj će praksi stići kraj najkasnije četiri godine po ulasku u Uniju kad istječe prijelazno razdoblje prilagodbe na Nitratnu direktivu.