ISTRAŽILI SMO Predloženi Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj samoupravi imat će posla i na području županije

Prvi izračuni govore da u Županiji na plaće troše od 10 do 12 posto više nego što predloženi zakon to dopušta

Premda se činilo da od ljetošnjih prijetnji, kada se govorilo o neophodnoj racionalizaciji regionalnog ustroja, neće biti ništa, ovih dana postalo je jasno da premijerka Kosor ipak ne odustaje od uvođenja više reda u lokalnim i regionalnim samoupravama, odnosno u županijama, gradovima i općinama. Iako se izravno više ne govori o mogućem ukidanju pojedinih lokalnih jedinica, prošlog tjedna ipak je povučen potez koji je na tragu promišljanja o racionalizaciji. Naime, Vlada je u Sabor uputila konačan prijedlog Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj samoupravi, što je zapravo prvi korak u uvođenju racionalnijeg trošenja. Prema komentarima koji su se posljednjih dana čuli, Vlada ovim zakonom želi jasno ograničiti plaće lokalnih dužnosnika i namještenika, kako se više ne bi događalo da pojedini župani ili gradonačelnici imaju veću plaću od ministara. Prve procjene govore da bi linearno smanjenje plaća, ako Sabor usvoji predloženi zakon, pogodilo čak 15 županija i preko 200 općina i gradova.

Za plaće 14 milijuna kuna 

Provjerili smo što bi to značilo na našem području i prema onome što smo doznali prva na udaru bi se mogla naći Županija. U planiranom proračunu za 2010. godinu u Županiji su za rashode za zaposlene planirali iznos od preko 17 milijuna kuna, od čega samo na plaće za redovan rad nepunih 14 milijuna. Taj se iznos nikako ne uklopa u zakonsku odredbu koja kaže da se za plaće ne smije izdvojiti više od 20 posto izvornih priihoda. I tu zapravo nastaje mali problem, jer Zakon ne navodi precizno koji prihodi ulaze, a koji ne u "kolač" koji se dijeli. Da u tom smislu postoje dileme, potvrdio je i županijski pročelnik za financije Ivan Baričević.
-Ne znamo još precizno što će biti konačna osnovica od koje će se izračunavati tih 20 posto, koji ne bi smjeli probiti. Prema nekim izračunima, a pod uvjetom da Zakon bude usvojen u predloženom obliku, mi bismo morali 10 do 12 posto umanjiti izdvajanja za plaće. Problem je što je osnovica za izračun prihoda ostvaren u prošloj godini koja nam je bila prilično loša. No, treba sačekati da Zakon bude usvojen u Saboru i tek ćemo tad znati što točno moramo činiti, ističe Baričević. Dodaje da je sasvim moguće da će biti određene racionalizacije u kadrovskoj politici, točnije da će se nastojati smanjiti broj zaposlenih. Pri tome naravno ne očekuje da će doći do otpuštanja, nego da će pojedinci otići u mirovinu, a da na njihovo mjesto neće primati nove ljude. Iz ovoga nije teško iščitati da bi Županija, prođe li Zakon u predloženom obliku, mogla ozbiljno platiti ceh zbog pojačanog zapošljavanja u posljednjih godinu dana. 
 Za razliku od Županije, u Gradu Bjelovaru nisu zabrinuti zbog predloženog zakona. Pročelnik za financije Tomislav Junković šaleći se ističe, da bi u odnosu na predloženo, u Gradu mogli čak i povećati plaće. -Prema onome što Zakon predviđa, mi nemamo razloga za brigu, što će reći da smo se ponašali krajnje racionalno. Od ukupne mase prihoda koji su relevantni za izračun, na plaće trošimo tek nekih 11 posto, što je još uvijek daleko od  predviđene gornje granice od 20 posto, ističe Junković.

Općine nisu zabrinute

 Pretjerane zabrinutosti nema ni po općinama, mada je sigurno da će, prođe li zakon, biti promjena. Svjesni te činjenice neki su već krenuli u racionalizaciju. Primjerice u općini Velika Pisanica načelnik Fredi Pali ističe da su novom sistematizacijom već ukinuli jedno radno mjesto domara, a bude li trebalo, ukinit će još jedno. U Općini su trenutačno zaposlene četiri osobe, zbog čega se za bruto plaće godišnje izdvoji oko 600 tisuća kuna na proračun od 6,4 milijuna kuna, uključujući i sve državne pomoći.  Za razliku od njih u Rovišću imaju troje zaposlenih i to im je, tvrdi načelnik Prišćan, čak i malo. Prema potrebama koje imaju, tvrdi, taj broj bi rado povećali, ali su svjesni da bi u današnje vrijeme to teško prošlo. Za troje zaposlenih u prošloj godini za plaće je izdvojeno nešto preko 400 tisuća kuna, što u odnosu na proračun, koji je iznosio oko 5,5 milijuna kuna, smatraju nije puno. Gotovo jednak iznos, 400 tisuća kuna, za plaće u prošloj godini izdvojili su i u općini Šandrovac. No za razliku od Rovišća gdje ih je troje, u Šandrovcu je taj iznos podijeljen na plaće četvero zaposlenih. Tek nešto drukčije je u Bereku, gdje su dvije osobe zaposlene na puno radno vrijeme i jedna na pola radnog vremena. Na plaće su u prošloj godini iz proračuna koji je na kraju iznosio oko 3,5 milijuna kuna potrošili oko 300 tisuća. Manje više, slično stanje je i u ostalim općinama, što znači da će, prođe li Zakon,  biti dosta korekcija. Posebno što se još točno ne zna na što se odnosi članak 15 spomenutog Zakona koji kaže da bi jedinice lokalne samouprave koje koriste pomoći iz državnog proračuna trebale plaće smanjiti za dodatnih 20 posto. Naime, gotovo da nema niti jedne općine ili grada koji ne koriste neku od pomoći iz državnog proračuna. Iako je zapravo prilično nezahvalno bilo što prognozirati, već sad bi se moglo reći da racionalizacija ozbiljno kuca na vrata jedinica lokalne i područne samouprave. Da se kojim slučajem netko sjetio, pa o tome pitao građane, sigurno bi ih većina rekla da je za taj potez već odavno bilo vrijeme.

U Gradu manji U Gradskoj upravi plaće se obračunavaju prema manjim koeficijentima i manjoj osnovici nego što to predloženi zakon predviđa. Naime, osnovica za izračun plaće u Gradu iznosi tek nešto preko 3200 kuna, dok ona državna koja se predlaže iznosi više od 5400 kuna. Koeficijent kojim se izračunava primjerice plaća gradonačelnika Korušeca danas iznosi 4,5, dok Zakon predviđa gornju granicu od 6,42. To znači da bi, prođe li Zakon, Korušec čak mogao i povećati sadašnju plaću koja u brutu iznosi nešto preko 21 tisuću kuna, a u netu tek nešto manje od 12 tisuća. Prema važećim izračunima ni plaće njegovih zamjenika ne bi se morale mijenjati, jer Zakon kaže da mogu iznositi najviše 80 posto od gradonačelničke plaće. Zamjenica Ištef Benšić ima bruto plaću nešto manju od 15,5 tisuća kuna, koja u netu iznosi oko deset tisuća. Plaća Ante Topalovića u brutu iznosi nepunih 15 tisuća kuna, dok u netu primi nešto više od devet tisuća.

U Županiji osnovica 6500 kuna I pored toga što su im današnji koeficijenti za izračun plaće puno manji od onih koje Zakon predlaže, u Županiji će vjerojatno morati smanjivati plaće. Razlog se krije u osnovici koja iznosi oko 6,5 tisuća kuna i koja je za oko tisuću kuna veća od predložene državne. Primjerice župan Čačija ima koeficijent 4,6 i na osnovicu od 6500 kuna njegova plaća u brutu bi trebala iznositi preko 30 tisuća kuna. Koeficijent njegovih zamjenika je 3,7, a pročelnika 2,25. Budući da zakon predviđa da zamjenici mogu imati najviše 80 posto županove plaće neće biti iznenađenje ako i tu dođe do nekih promjena.

dm