Sve su glasnije inicijative za ponovno oživljavanje Gradskog orkestra.

Prvi preduvjet je prostor i kupnja novih instrumenata

Već više od dvije godine Bjelovar nema Gradski orkestar,koji je svojevremeno bio prepoznatljivost i ambasador grada Bjelovara. Posljednji zapaženiji nastup održan je prije nekoliko godina na Međunarodnom susretu puhačkih orkestara u Danskoj.Poslije toga je počelo lagano potonuće orkestrovog broda. Istina je da Gradski orkestar godinama nije imao najadekvatnije uvjete za rad, kuburilo se i s novcem, no rezultati nisu izostajali.No, čini se da je entuzijazam davno nestao, instrumenti dotrajali i samo volja više nije dovoljna. Nakon nekoliko godina tišine, javljaju se glasovi koji žele ponovno pokretanje Gradskog orkestra jer, kažu, sramota je Bjelovara, koji ima izvrsnu glazbenu školu i svake godine nudi vrsne glazbenike,da više nema orkestra. Profesor Zlatko Strčić, koji se u Bjelovar vratio nakon nekoliko godina provedenih u inozemstvu, a njegovo se ime spominje kao mogućeg budućeg voditelja orkestra, naglašava da nam dobar primjer mogu biti i susjedi Slovenci, a još više Austrijanci i Nijemci, koji gradskim orkestrima pridaju mnogo važnosti.Daleko bogatije zemlje daju i mnogo više novca za svoje orkestre.

Mi to možemo

-Znam da mi to u Bjelovaru možemo ponovno pokrenuti, ali se ne želimo previše zaletjeti dok nam netko konkretno ne obeća pomoć. Postoji velika želja i kod učenika Glazbene škole i kod bivših članova Gradskog orkestra, a i predstavnici Grada Bjelovara izražavaju želju.  Pročelnik Grula je čovjek s kojim smo lijepo razgovarali. Ako dobijemo stari kotar, to bi mogao biti temelj za novi početak – kaže Strčić. Slaže se s njim i ravnateljica Glazbene škole Sonja Štefanac, ali podsjeća da orkestar treba imati i dobre instrumente, a ne sjeća se kada je kupljen posljednji.
- Slina ti curi kad vidiš što drugi imaju. U orkestru su instrumenti bili ili vlasništvo škole, ili učenika i ostalih članova, vrlo malo ih je bilo u vlasništvu orkestra. Pitanje je i odora, koje smo vjerojatno već "prerasli", kaže S. Štefanac. Bjelovarčani se s nostalgijom sjećaju Novogodišnjih koncerata, orkestra koji je prije 40 godina brojio 60 članova. Jedan od razloga propadanja bjelovarskog Gradskog orkestra, Zlatko Strčić vidi i u vladajućim strukturama, kojima kultura nikada nije bila jako bitna. 

Prestigli nas Križevci

-Da nije tako,ne bi se dogodilo da nas prestignu Križevci, koji nemaju tradiciju orkestra. Još uvijek se događa da mnogi ljudi ne znaju da u Bjelovaru postoji Glazbena škola s tradicijom, iz koje su izašli brojni danas ugledni glazbenici. U Beketićevo vrijeme bilo je dovoljno imati dobru ideju, i potpore je bilo,a danas se na sve gleda kao na robu, kaže Strčić.
Ako se postigne dogovor o osnovnim preduvjetima za pokretanje Gradskog orkestra, a to bi se moglo dogoditi ubrzo poslije Nove godine, mogući predsjednik bi mogao biti Mladen Medak Gaga.  
-Već sam napravio novi Statut udruge, ali je nećemo osnovati dok stvari ne budu jasne. Bio sam na razgovoru u Gradskoj upravi i jedini uvjet je prostor. Spominjan je stari kotar, te prostor MO Stjepan Radić, no sada se o tome šuti. Stari kotar bi bio bolji, ali tamo je neka firma. Bez prostora ne krećemo jer ne želimo raditi ako se ne zna red. Velika je sramota Grada što nema orkestar jer ga ima svaki grad koji drži do svoje kulture i tradicije, kaže Medak. Dobar vjetra u leđa ponovnom osnivanju orkestra daje i bivši voditelj Orkestra, Boris Beketić i mnogi poznati članovi. Na potezu su oni koji raspolažu prostorom i novcem. 

r.s.