Registrirajte se Prijava
bjelovarac

Kultura

Orkestar okupio mnoga poznata bjelovarska lica

Objavljeno na dan 28. 12. 2009.  1 komentara
Orkestar okupio mnoga  poznata bjelovarska lica

Golubova Tamburaška sekcija oduševljava publiku.

Ozbiljno vodstvo Borisa Beketića u kratko vrijeme je rezultiralo zapaženim nastupima

Tamburaška sekcija HORKUD-a Golub okupila je najrazličitije profesije, koje skladno povezuje zvuk tamburice. Učenici,profesori, liječnici, arhitekti, političari i učitelji, svi oni nose glazbu u srcu i pod ravnanjem Borisa Beketića, u kratko vrijeme postali su prave zvijezde. Naime, Beketić je nakon povratka iz Austrije okupio jezgru orkestra, a sada složna ekipa od 25 članova marljivo vježba i nastupa. U subotu su imali uspješan nastup u cjelovečernjem Golubovom božićnom koncertu za obrtnike, koji su im od srca zahvalili velikim pljeskom.
Tamburaše su godinama svi željno očekivali, pa je svima bila prava radost kada su se okupili oni koji žele svirati, makar su na početku, kako kaže Beketić, samo brojali žice. Sada je to uvježban ansambl s raznolikim repertoarom, koji ne teži klasičnoj glazbi, već izvode skladbe primjerene instrumentu i ugodne uhu. Različitost godina, zanimanja i spolova, veliko je bogatstvo bjelovarskih tamburaša, među kojima je najmlađi član Matej Ferenčević, star samo 14 godina i učenik osmog razreda Četvrte osnovne škole.

Mlado i staro

- Tamburicu vježbam i u školi od petog razreda i u Golubu gotovo od samog osnutka tamburaške sekcije. Pozvala me učiteljica gitare iz Glazbene škole Đurđica Pavičić i ja sam se rado odazvao. To je divno društvo, od starijih mnogo toga naučim, a na putovanjima razgovaramo o svemu i jako se dobro slažemo. Lijep je osjećaj kada ste u nečemu sve bolji, a publika to prepozna – kaže Matej.
Po godinama i glazbenom iskustvu, najstariji je Ivan Konir. Glazbom se bavi 60 godina, nekada je bio i član Gradskog orkestra, a počeo je kao mladić  u Gimnaziji. Prisjeća se da je s njim svirao i poznati bjelovarski novinar, pokojni Emil Novak.
- Moj djed je došao prije Prvog svjetskog rata iz Beča gdje je bio specijalist za uređenje parkova. U obitelji nam je usađen osjećaj za lijepo, pa ja u glazbi uživam šest desetljaća i sretan sam kada u njoj uživa naša publika. Posebno mi je drago što su u sekciji i mladi ljudi i gospođe. To je vrlo lijepa slika. Naša glazba je za srednju generaciju koja je pomalo zanemarena – kaže Konir. Među ostalim članovima je i prof. Slavko Smoljan koji se vratio iz Crikvenice gdje je živio više od 20 godina. Glazbom se bavi 45 godina, a počeo je još za školovanja u Bjelovaru.

Cilj nije natjecanje 

- Ovog ljeta sam otišao u mirovinu i odlučio da ću dio godine živjeti u Bjelovaru. Prijatelji su me pozvali i pridružio sam se tamburašima. To me baš ispunilo radošću. U Bjelovar sam redovno dolazio i prije mirovine i sviđa mi se kako se Bjelovar razvio, i grad i ljudi – kaže prof. Smoljan. Tamburaška sekcija okupila je mnoga poznata bjelovarska lica. Tu je magistra farmacije Željka Ferenčak, nastavnica u Glazbenoj školi Đurđica Pavičić, inženjer arhitekture Mladen Gregurić, profesorica Christine Smoljanec, predsjednica gradskog SDP-a- Vanja Posavac i mnogi drugi, a sviraju i stomatolog Rastko Gligorović,profesori glazbe Viktor Ključarić i Zlatko Strčić. Voditelj sekcije prof. Boris Beketić zadovoljan je zajedničkim radom i uspjehom, ali naglašava da im isključivi cilj nije natjecanje i sudjelovanje na smotrama, nego druženje uz glazbu i pružanje radosti građanima.
- Nagodinu planiramo nastavak suradnje s gradišćanskim Hrvatima. To nam neće biti teško ostvariti jer sam ja u Austriji dugo radio s njima i suradnja je bila više nego dobra. No, najvažniji su nam nastupi pred domaćom publikom, bjelovarskom, čazmanskom iako smo bili iznimno sretni što smo svirali u Švicarskoj, Tomislavgradu, Mađarskoj. Ljudi nas dobro prihvaćaju, a to je glazbenicima veliko priznanje – kaže Beketić.
Dodaje da cijeni svaki instrument, no tamburica u Hrvatskoj ipak zauzima posebno mjesto.

Pomoć za kupnju instrumenata

Iako u predblagdansko vrijeme ne želi govoriti o problemima, ipak spominje da su instrumenti na kojima sviraju, prosječni, nema ih dovoljno, a najviše je vlastitih, pa bi bilo dobro kada bi im netko pomogao kupiti instrumente, za što bi im trebalo oko 40 tisuća kuna. - Na dobrim se instrumentima ipak bolje svira, a ovi koje imamo nisu baš najkvalitetniji. Budući da sam se vratio doma, želio sam učiniti nešto u glazbenom životu grada. Zadovoljan sam suradnjom i žarom članova tamburaške sekcije. Sve su to školovani ljudi, kojima je glazba hobi, a njome zajedno nastojimo učiniti radost ljudima - zaključuje Beketić.

r.s.

Podijelite vijest s drugima

Komentari

BRANKO STOJKOVIĆ, 27. veljača 2010 u 19:25
MESIĆ JE FIZIČKI OTIŠAO SA PANTOVČAKA, ALI

NJEGOV DUH JOŠ UVIJEK TAMO ŽIVI





Hrvatski diktator sprovodio je svoju tiraniju i posredstvom „faraonskih poduhvata“, koji su narod gurali u sve još veću bijedu. Do posljednjeg dana vladavine Stjepana Mesića bili su na snazi najgori agitropovski oblici „usmjeravanja“ društva, u antifašizam. Diktator je, naređivao da se „zahvati“ što više iz džepa hrvatskih građana, kako bi imao više za svoja megalomanska putovanja po stranim državama. I danas poslije prestanka predsjedničkog mandata Mesić je obasut sa svim privilegijama: vilom, kola s vozačem, službenicima, zaštitarima,…, on se snabdijeva iz državnog magazina za povlaštene.



Mesić je fizički otišao sa Pantovčaka, ali njegov duh još uvijek tamo živi. Njegov zamjenik, odnosno „naš novi predsjednik“ Ivo Josipović, naslijedio je svu Mesićevu poslugu i savjetnike… Mesićeva kontrola nad predsjedničkim dvorima Pantovčaku i dalje je ostala. On kad je (tobože) otišao, sa sobom je ponio „makete brodova“, o kojima je više skrbio nego o narodu. Oporba je kriva (SDP, HSLS, HSS, IDS, HNS i LS) što je na predsjedničkim izborima 18. veljače 2000. godine izabran (bivši) predsjednik SFRJ-a i Vrhovni komandant JNA Stjepan Mesić. Za tu uslugu vođe i pristaše tih stranaka, nagrađeni su sa najvišim državnim funkcijama. A isto „kolo“ i danas vrti se u krug. Tako veliki „epoholog“ Stjepan Mesić i sam kaže za sebe da je svrstan u hrvatsku povijest.



Taj komunistički najviši činovnik, koji je 1991. godine rušio hrvatske gradove, sa svojim yugo generalima. Očigledno je, da silom natureni su upravljači ala „epohe Mesić“, koji su imali mašte, kad su sebi htjeli da pribave korist ili što udobniji život. Cijenu nepromišljenosti platio je hrvatski narod. Pitam se: Gdje su u tome svemu Hrvati? Hoćemo li nakon detuđmanizacije imati i demesićizaciju? Sjetimo se 2000.-tih godina kad je Stjepan Mesić dolazio za hrvatskog predsjednika, rekao je: „Ja znam gdje se Hrvatska nalazi i što Hrvatskoj je potrebno.“ To isto izjavio je na kraju svoja dva mandata 21. veljače 2010., čiju izjavu je prenesla RTL televizija.



Stjepan Mesić umjesto da položi račun hrvatskom narodu za svoju upravu, no on svoj mandat završava sa vicevima i prepirkama: „Ja neznam zašto Bandić nije stavio moje ime i moj program na izborima!?“ Te pred kamerama on je sa svog mobitela nazvao Bandića i rekao mu: „Kako si gradonačelniče? Čujem da je kod tebe glasovao jedan mrtvac.“ Poslije toga Mesić je svojim ljudima komentirao: „Groblje nije pod video nadzorom.“ Očito je, da Stjepan Mesić je deset i ovih zadnjih godina ismijavao hrvatski narod i političare koji mu nisu pasali. On kaže na kraju svega: „Bilo je najvažnije animirati pred biračima, jer to je njima pasalo.“ Eto kako „naša Hrvatska“ politika radi na duge staze. Od „krvnika i izdajnika“ oni postali su spasioci nacije.



Predsjednik Udruge „ŠTIT“:

Branko Stojković
095/814-82-90
brankostojkovic152@yahoo.com


U Bjelovaru, 26. 02. 2010.
http://istinazanarod.blog.hr
http://mesomeso.blog.hr

Komentirajte vijest

Ime i prezime (obavezno)

E-mail (obavezno)

Web adresa

Enter the code shown above:

prima
bbr streaming

Caffe Bar "IV"

Nakladnik:
BJELOVARAC D.O.O. Bjelovar
Matice Hrvatske 14,
Telefon: 638 901




List izlazi četvrtkom.
Cijena: 8 kuna

Direktor i glavni urednik:  Ivanka Štedul

Uredništvo:
Novinari: Ivanka Štedul, Čedomir Rosić, Ružica Stojković, Igor Kokoruš
Suradnici: Mirjana Rosić-Zrinski 
Urednik sportskog priloga: Damir Župan
Grafički
prijelom: Mladen Butković, Andrej Cvjetičanin
web urednik: Mladen Butković

Adresa:
“Bjelovarac”, Matice hrvatske 14,
Bjelovar - 638 840; 638-843
E-mail adresa: bjelovarac@bjelovarac.hr
Računovodstvo: 638-901,
Marketing: 091 1240886.

Pretplata za Hrvatsku:
Godišnja pretplata 400 kn,
šestomjesečna 200 kn, tromjesečna 100 kn

Pretplata za europske zemlje:
Godišnja 100 EUR, šestomjesečna 50 EUR,
tromjesečna 25 EUR
Za prekomorske zemlje cijena pretplate
obračunava se u dvostrukom iznosu.

Žiro račun:
(Erste&Steiermarkische banka): 2402006-1100569752;
Matični broj 02610264.
OIB: 48467567840


Tisak: “Glas Slavonije” d.d. Osijek
Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Izrada web portala: www.considero.hr