Plastenička proizvodnja
Davora i Alena Krce.

Ove godine očekuju proizvesti više od 60 tona krastavaca, a započela je i probna proizvodnja paprike, paradajza i salate

Sve mladih poljoprivrednika okreće se proizvodnji povrća, što s obzirom na situaciju oko otkupa žita ne treba čuditi. Bjelovarčani, Davor i Alen Krce,  mladi su ljudi koji su se uhvatili u koštac s plasteničkom proizvodnjom. Trenutačno najviše proizvode krastavce, a namjera im je sve više proizvoditi i papriku, paradajz, salatu. Pod plastenicima na oko 4000 četvornih metara, proizvode deset mjeseci u godini, što znači da gotovo tijekom cijele godine ima svježih krastavaca, a želja im je taj rok produljiti na svih 12 mjeseci.  Probna proizvodnja paprike i ostalog povrća također obećava. Plastenike u blizini poslovne zone Sjever, podigli su prije dvije godine i uložili više od milijun kuna. Proizvodnja i  uvjeti su strogo kontrolirani, a to znači, ističe Davor; da u svakom trenutku imamo sve pod kontrolom. Naši su krastavci na podlozi od kamene vune, sve je automatizirano, osim berbe.
Impresivno izgledaju sadnice krastavca, koje se penju na visinu više od tri metra, dok će sadnice paprike narasti do dva metra visine. Proizvodnja se tempira tako da  berba dolazi kada te vrste povrća više nema nigdje u vrtovima. S plasmanom nema problema.
- Što veća količina, lakše je prodati. Trgovački lanci i drugi dobavljači, ne trebaju kilogram, dva. Traže, tone i vagone. Tržište diktira cijenu, a naša je zadaća da se nametnemo kvalitetom i količinom. Bitno je u toj priči da u ljetno vrijeme pokrijemo realne troškove, a zaradu tražimo u zimskom periodu, kaže mladi proizvođač. A koliko je u proizvodnji važna i najmanja sitnica, potvrđuje podatak da su prve godine u sezoni proizveli 20 tona krastavaca, druge godine već 45 tona, a sada očekuju i 60 tona. Prihrana, tretiranje, ništa se ne radi na pameti s odgodom, sve mora biti obavljeno gotovu u minutu. Kao apspolvent agronomije mnogo je naučio na fakultetu, no često odlazi i u inozemstvo, koristi savjete Savjetodavne službe, internet.
- Puno smo naučili, a nismo ni blizu željenog cilja. Od prve godine smanjili smo tretiranja za 70 posto, uz isti, ako ne i bolji učinak. Vodimo brigu o zdravom proizvodu. Kad krastavac ide van, mijenja se sve. Objekat se potpuno isprazni sve dezinficira i sve se ponovo novo postavlja. Mala je tajna, što radimo s kišnicom jer je mekša i biljke ju bolje podnose, objašnjava mladi Krce.

Europska produktivnost ? -Mi u našim plastenicima postižemo po broju plodova europske prosjeke, međutim, vani za salatni krastavac se traži dužina i do 40 centimetara, dok je kod nas to upola manje. Ostvarujemo broj komada, ali ne i težinu. Prosječna cijena na bazi prošle godine bila je blizu pet kuna, od minimalnih dvije kune pa do skoro deset i više u vrijeme kad ga nitko nema. U plastenicima je stalno četvero zaposlenih s još dvoje do četvero povremenih. Budući da je mnogo uloženo, sve je i osigurano. Objekti su jaki i podnose brzinu vjetrova i do 140 kilometara na sat, zatim tuču, velike količine kiše, snijeg do 80 kilograma po metru kvadratnom. Sve regulacije su automatske.

Pomoć Savjetodavne službe Savjetodavna služba pomaže Davoru i Alenu oko financijskih problema, ali i struke. Ljiljana Šepak, međutim kaže kako se od ovih mladih ljudi zapravo može mnogo toga naučiti. Oni su već postali pravi znalci u ovom, nadasve zahtjevnom poslu. -Sretni smo što ima sve više mladih koji su za svoj posao odabrali upravo neko od poljoprivrednih zanimanja, kaže Šepak.

Probna proizvodnja paprike pokazala je da će i na većoj površini biti uspješna

žh