OTKRIVAMO: Više nitko ne spori da će zbog osnivanja biskupije, Državni arhiv mora iseliti iz sadašnje zgrade na Trgu Eugena Kvaternika

Potiho, iza leđa javnosti poprilično živo se odigravaju aktivnosti oko osnivanja bjelovarske biskupije. Potvrđuju to i stanari kućnog broja 2 u Ulici Krste Frankopana, zabrinuti zbog najava da bi na mjestu njihovih stanova, trebala niknuti nova zgrada Državnog arhiva. Dodatno su uplašeni, jer kažu, imaju saznanja da bi rušenje moglo započeti već koncem travnja, a da ih nitko ni o čemu službeno ne obaviještava. 

- Grad je tražio da hitno dostavim ponudu o prodaji svoga stana u sklopu tog objekta, a sada mi nitko ništa ne govori. Neki od nas, stanara, započeli bi s uređivanjem svojih stanova, ali čemu, ako će nas rušiti – ogorčen je vlasnik jednog od stana. Traži od mjerodavnih konkretan odgovor i strahuje od iznenadne, brze odluke koja bi zahtijevala da u roku par dana moraju svi stanari iseliti. Iako je to gotovo nemoguće, tim više jer su preostali stanovi u vlasništvu Grada, što znači da će  im Grad morati osigurati drugi smještaj, a to će sigurno potrajati, stanari, koje nitko ništa ne pita, žele jasne i konkretne odgovore.

U igri bilo nekoliko lokacija

Nagađanja o rušenju objekta koncem travnja potpuno opovrgava ravnatelj  bjelovarskog Državnog arhiva, Željko Pleskalt. Kaže kako su stvari oko gradnje nove zgrade još uvijek potpuno nedorečene. No, nepobitno potvrđuje da će do iseljenja Arhiva iz postojećeg prostora, zasigurno doći. Crkva, zbog potreba nove biskupije želi zgradu Arhiva za sebe, čime bi zaokružili posjed u cijelosti. No, kaže, još uvijek nije odlučeno gdje će biti locirana nova zgrada Državnog arhiva.

- Prvotno je Grad predložio Ministarstvu kulture nekoliko lokacija. Jedna je ova spomenuta u Ulici Krste Frankopana, druga se nalazi nešto niže u istoj ulici, na prostoru vatrogasnog spremišta, no kako se oko tog zemljišta vodi sudski spor zbog povrata imovine, on je otpao. Ponuđen je bio i gradski dio zgrade iza Đačkog doma, no zbog velikih financijskih ulaganja koje bi trebalo uložiti, odustalo se i od te solucije – pojašnjava Pleskalt i dodaje kako se ipak najizglednijom lokacijom čini ta na početku Frankopanske s ukupno 3000 četvornih metara.

Biskupija će građane stajati najmanje 1,6 milijuna eura

- Ako se već ide u gradnju nove zgrade, onda svakako treba razmišljati o tome da to treba biti moderna zgrada sa spremišnim prostorom za 4000 metara arhivskog gradiva. Osim toga treba razmišljati i o prostoru za građu koja će doći u sljedećih, recimo, 50 godina. Sada se nalazimo u prostoru koji ima oko 1600 četvorna metra i prostora imamo za još 30 godina, ali ako će se graditi nova zgrada, treba razmišljati dugoročnije. Zadovoljni bismo bili s oko 1800 četvorna metra, gdje bi mogli imati i knjižnicu koju sada nemamo – kaže Pleskalt. Odgovor na pitanje oko cijene koštanja gradnje takve zgrade, ravnatelj ne daje, ali kaže kako se može približno izračunati. Dakle, cijena gradnje kvadrata stambenog prostora kreće se oko 700 eura po četvornom metru, a kako se ovdje radi o gradnji po posebno zahtjevnim kriterijima, gradnja bi mogla stajati i više od 900 eura. Nije teško izračunati da bi gradnja 1800 kvadrata stajala 1,6 milijuna eura.

Ovaj ne mali iznos trebali bi podijeliti investitori - Grad, Županija i Ministarstvo kulture. Bjelovarčani se s pravom pitaju koliko je isplativo ulagati u gradnju nove zgrade, ako se zna da je za kupnju i opremanje novog skladišnog prostora arhiva prije nepune četiri godine uloženo 3,6 milijuna kuna. A.P.