Okrupnjavanje vinograda dovodi u pitanje pravedno sufinaciranje kupovine loznih cijepova iz ovogodišnjeg smanjenog iznosa u županijskom proračunu. Jedino je sigurno da od tuduma više nikoga neće zaboljeti glava jer je iskrčen i zamijenjen kvalitetnim sortama, a one su sve više u tamnim tonovima

Nakon što je posljednjih  godina  sortiment grožđa u bilogorskim vinogradima radikalno promijenjen u korist kvalitenih sorti, i tuduma više praktično i nema, došlo je vrijeme za daljnje profiliranje malih od velikih vinograda. To najbolje pokazuju omjeri iz županijskog programa sufinaciranja nabave loznih cijepova koji ulazi u osmu godinu, i u kojem stalno raste broj traženih sadnica ali opada broj korisnika. Prošle godine je tako kupljeno 110 tisuća sadnica, iz županijskog proračuna  potrošeno 400 tisuća kuna za sufnaincanje, no ove se godine još nije krenulo u prikupljanje zahtjeva.
- Tražimo pravi način kako pravedno podijeliti pomoć jer se pojavljuje sve više velikih vinogradara koji sami mogu uzeti veći broj sadnica pa za vinogradarske  udruge ne bi ostalo gotovo ništa. Ograničenje ostaje na maksimalno deset tisuća kuna po gospodarstvu, a cijena jednog cijepa trebala bi biti osam kuna, odnosno četiri kad se  se uključi županija. U posljednjih osam godina podsađeno je starih ili podignuto novih oko 250 hektara vinograda i računamo da su svi koji imaju male površine uglavnom promijenili sortiment i više neće širiti vinograde, a ostat će samo veliki  koji žele na tržište - kaže pročelnica žuapanijskog Odjela za poljoprivredu Dominka Pretula i dodaje da bi idući tjedan trebalo početi prikupljajne zahtjeva od udruga za ovogodišnje sufinanciranje sadnica, za koje je za sada osigurano upola manje novca nego u 2008.
Da se mijejna stanje u vinogradima razabacanim po padinama Bilogore potvrđuju u Udruzi vinogradara Veliko Trojstvo, jedne od najbrojnijih s više od 170 članova.
- Točno je da se pojavljuje sve više velikih vinogradara s hektarom i više nasada koji se ozbiljno bave vinarstvom i podrumarstvom. Oni mogu sami nabavljati  cijepove i ne trebaju pomoć udruge, ako su registrirali svoje gospodarstvo. Mi smo inače prikupili zahtjeve za sadnice i do sada su ljudi zatražili trinaest i pol tisuća komada. Prosječan vinograd ima od 500 do tisuću trsova što je i dalje skromno, ali generalno gledano oni se ipak povećavaju - kaže predsjednik udruge Ivan Jandrašinec.
Od tuduma više nikoga sigurno neće zaboljeti glava jer je iskrčen i zamijenjen kvalitetnim sortama, a one su sve više u tamnim tonovima. Naime crne sorte, frankovka, crni pinot, cabernet souvignon, postaju sve ravnopravnije tramincu i graševini. Interes za crne sorte je narastao trideset posto, a pojedini vinogradari naručuju pola - pola novih crnih i bijelih sadnica. Tržište traži crna vina koja su hit zadnje dvije godine i to je razlog povećanom interesu. D.Vitanović