Osvrt ravnatelja Gradskog muzeja Bjelovar Mladena Medara na članak "Povijest Bjelovara slabo je istražena"

U "Bjelovarcu" br. 5 od 5. veljače ove godine, na str. 15 objelodanjeno je izvješće o - kako u nadnaslovu piše - "početku istraživanja za pisanje znanstvene monografije o Bjelovaru".

Svako novo istraživanje i svaka nova knjiga o našemu gradu je, naravno, dobrodošla. Međutim, treba upozoriti na dva detalja: prvo, naslov "Povijest Bjelovara slabo je istražena" ne odgovara u potpunosti stvarnom stanju. Jer, veliki je broj istraživača koji su u svojim knjigama ili pojedinačnim člancima objelodanjenim u brojnim stručnim i znanstvenim publikacijama, dali vrijedne rezultate na tom polju: dr. Josip Buturac, koji je bio jedan od najboljih poznavatelja najranije povijesti bjelovarskog područja, za kojim nije zaostajao ni Zvonimir Lovrenčević, dr. sc. Goran Jakovljević o Bjelovaru u srednjovjekovnim vrelima, dr. sc. Alexander Buczynski temeljito je i sveobuhvatno obradio povijesnu problematiku Bjelovara u razdoblju Vojne granice, dr. sc. Mira Kolar Dimitrijević koja je objelodanila zaista veliki broj dragocjenih članaka s temama iz gospodarske povijesti, dr. sc. Vladimir Strugar do sada je dao veliki prilog povijesti bjelovarskog školstva, prim. dr. Rudolf Miculinić dao je iscrpan rad o povijesti bjelovarskog zdravstva, Ilija Pejić o književnoj prošlosti grada… Tu ne mogu izostaviti i svoja dugogodišnja istraživanja i veliki  broj objelodanjenih radova iz kulturne povijesti i arhitekture  grada Bjelovara, kao ni drugih stručnjaka bjelovarskog Gradskog muzeja i Državnog arhiva. Sve u svemu, vrlo kompleksan, multidisciplinaran pristup istraživanju problematike prošlosti grada i njegova područja, temeljen na znatnom broju sačuvanih najraznovrsnijih izvornih dokumenata u Nacionalnim bibliotekama i arhivima u  Budimpešti i Beču, Hrvatskom državnom arhivu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Državnom arhivu u Bjelovaru, Gradskom muzeju Bjelovar, privatnim zbirkama i drugdje.

Najveći broj tih radova rezultat  je dugogodišnjih iscrpnih (i dijelom nesumnjivo iscrpljujućih) istraživanja njihovih autora, stoga tvrdnja kojom članak završava, da je "kroničan nedostatak izvora odbijao dosadašnje istraživače" naprosto ne može biti točna.

Dio njih objelodanjen je u godištima "Bjelovarskog zbornika" (glavni urednik S. Blažeković, a od 1994. M. Medar), a nedavno i u "Radovima Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru" (glavni i odgovorni urednik prof. dr. S. Kaštela) kao rezultat  znanstvenih skupova o prošlosti i sadašnjosti kako grada Bjelovara tako i Bjelovarsko-bilogorske županije, upravo u organizaciji  spomenutog Zavoda HAZU u Bjelovaru.

Drugo, u spomenutom tekstu tvrdi se da «posljednja monografija o Bjelovaru, autora Stjepana Blažekovića, napisana je 1985. godine». Zašto je prešućeno, osamnaest godina nakon spomenute monografije publicirano, prvo pravo, sveobuhvatno znanstveno djelo o Bjelovaru: knjiga dr. sc. Mirele Slukan Altić "Povijesni atlas gradova, sv. 1 – Bjelovar" u izdanju Hrvatskog državnog arhiva Zagreb i Državnog arhiva Bjelovar  2003. godine, a koju su, uz ostale, financirali upravo Grad Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija i Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske? To je knjiga koja je predstavljena iste godine najprije u Bjelovaru, zatim u Zagrebu i naposljetku u Beču. Uostalom,  o njenom je nastajanju tada često izvještavano upravo na stranicama ovih novina!

A od drugih monografskih izdanja tu su i, primjerice, knjiga "Bjelovarsko-bilogorska županija»  V. Strugara ili moja «Sedam stoljeća sajmovanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije", obje s obiljem podataka o Bjelovaru, zatim već drugo izdanje fotomonografije "Nedovršeni spomenar – Bjelovaru u pohode" L. i K. Ivančeka i još neke. Sve su brojnija izdanja povijesnih izvora iz fondova Državnog arhiva u Bjelovaru (urednik Ž. Pleskalt), te važnih tekstova u katalozima izložbi s povijesnom tematikom Gradskog muzeja Bjelovar (npr. "Bjelovarski stogodišnjaci – atletika, nogomet, plivanje i tenis", ili "Secesija u Bjelovaru").

Sve ovo bilo je potrebno istaknuti stoga što se za pokretanje novog projekta kao glavni argument navodi upravo nepostojanje monografskih izdanja o povijesti grada. Ovaj osvrt to argumentirano demantira, ali i podržava  ideju o još jednoj monografiji grada Bjelovara iz pera drugih autora, koji će neizostavno morati obilno koristiti i citirati djela njihovih prethodnika, uvažavajući njihov trud i rezultate. Mladen Medar